Nema komentara

BOJE KOJE SU NAZVANE PO POZNATIM OSOBAMA

Alice Blue

“Alice Blue” je svjetloplava azurna boja koja se često opisuje kao vrlo blaga nijansa plave. Porijeklo naziva boje povezana je s kćerkom američkog predsjednika Theodorea Roosevelta, Alice Roosevelt Longworth. Ova nijansa plave boje navodno je postala popularna zbog njezine ljubavi prema toj boji, koju je često nosila na svojoj odjeć što je izazvalo modnu senzaciju u Sjedinjenim Državama.

Boja je postala toliko prepoznatljiva i voljena da je ubrzo ušla u širu upotrebu, uključujući dizajn i umjetnost. “Alice Blue” je kasnije postao dio standardnog seta boja koji definira Web Consortium (W3C), čineći je dostupnom i popularnom u digitalnom svijetu. Često se koristi kao boja pozadine ili za naglašavanje, zbog svoje mekoće, opuštajućeg osjećaja i nenametljivosti.

Yves Klein Blue

“Yves Klein Blue” je duboka, intenzivna plava boja koja je dobila ime po francuskom umjetniku Yvesu Kleinu. Yves Klein bio je poznat po svojoj fascinaciji plavom bojom i njezinoj sposobnosti da evocira različite emocije i dojam beskraja.
Klein je stvorio ovu specifičnu nijansu plave boje u svojoj potrazi za “apsolutnim plavetnilom”. Da bi to postigao, surađivao je s proizvođačem boja kako bi pronašao način zadržavanja intenziteta pigmenta dok se boja miješa s vezivom. Rezultat je bio poseban patentirani pigment nazvan International Klein Blue (IKB).

Yves Klein koristio je ovu boju u svojim umjetničkim djelima, često u monokromnim slikama, te u svojim performansima i instalacijama. Boja je postala ikonična zbog svoje dubine i zasićenosti, simbolizirajući eksperimentalni duh i inovativni pristup u umjetnosti. Umjetnikovo ime postalo je sinonim za ovu karakterističnu, izražajnu nijansu plave boje.

Titian Red

“Titian Red” je bogata nijansa crvene boje koja je dobila ime po čuvenom talijanskom slikaru renesanse, Tizianu Vecelliu, poznatom kao Tizian. Tizian je bio jedan od najistaknutijih umjetnika venecijanske škole, poznat po svojoj eleganciji i umijeću u korištenju boja.

Ova nijansa crvene često se povezuje s bogatim tonovima koje je Tizian koristio u svojim portretima i religijskim slikama, te je zbog svoje povezanosti s renesansnim umjetnikom postala simbolom luksuza i raskoši. Titian Red često se koristi za opisivanje toplih crvenih nijansi s dodirom smeđe ili narančaste boje, što stvara bogat zemljani ton.

Iako Tizian nije izumio ovu boju, njegovo korištenje toplih, dubokih crvenih tonova u slikama bilo je izvanredno. Posebno su poznati portreti žena s crvenkastom kosom i žarki crveni tonovi u pozadini. Zahvaljujući ovoj karakteristici, crvena nijansa nazvana je “Titian Red” u njegovu čast.

 Scheele’s Green

Scheele’s Green je ime za posebnu nijansu zelene boje koju je razvio švedski kemičar Carl Wilhelm Scheele krajem 18. stoljeća.  Zbog svoje toksičnosti i uloge koju je odigrala u industrijskoj revoluciji, pripada joj posebno mjesto u povijesti boja.

Scheele je otkrio novu metodu stvaranja zelenog pigmenta koristeći bakar i arsen. Ova nova metoda dala je živopisnu, privlačnu nijansu zelene boje koja je postala popularna u različitim industrijama, posebno u tapetama, tkaninama i drugim dekorativnim materijalima tijekom 19. stoljeća. Međutim, problem s ovom bojom bila je njezina toksičnost zbog prisutnosti arsena, što će se kasnije otkriti, opasnog otrova.

Scheele’s Green ubrzo je postao sinonim za toksičnu zelenu boju jer su proizvodi koji su sadržavali ovaj pigment mogli ispuštati arsenske plinove, osobito u vlažnim ili vrućim uvjetima. Povijesno, vjeruje se da je ova boja bila odgovorna za brojne zdravstvene probleme, pa čak i smrtne slučajeve (uključujući možda i Napoleona Bonapartea).

Zbog svoje toksičnosti, Scheele’s Green više se ne koristi, međutim njegova povijest služi kao podsjetnik na opasnosti kemikalija i potrebe za sigurnijim praksama u industriji boja i pigmenata.

Isabelline

Isabelline je blaga nijansa sive, s dozom blijedožute, kremaste boje. Samo ime boje ima zanimljivo porijeklo.

Jedna od popularnih teorija o porijeklu naziva boje “Isabelline” odnosi se na legendu o španjolskoj kraljici Isabelli od Kastilje. Prema legendi, kraljica Isabella zavjetovala se da neće promijeniti svoju košulju dok njezina vojska ne oslobodi opsjednuti grad. Kako je opsada trajala dugo, boja košulje iz bijele se promijenila u prljavu, blijedožutu ili sivu, što je postalo poznato kao “Isabelline”. Druga, vjerojatnija teorija, povezuje naziv s talijanskim ili španjolskim terminima za ovu boju, poput talijanskog “Isabella” koji znači “blijedožuta”. Naziv “Isabelline” postao je popularan u 19. stoljeću i koristio se za opisivanje boje kose, perja ptica, odjeće i tapeta.

Ova specifična nijansa sive koristi se u dizajnu i modi zbog svoje suptilne, neutralne kvalitete. Boja je često povezana s vintage ili klasičnim stilovima zbog svoje blijede i prigušene estetike.

Fuchsia

Fuksija je živopisna nijansa ružičasto-ljubičaste boje. Naziv “Fuchsia” potječe od cvijeta biljke koja nosi ime po njemačkom botaničaru Leonhardu Fuchsu, koji je živio u 16. stoljeću. Biljka fuksija poznata je po svojim prekrasnim visećim cvjetovima koji su obično ružičasti ili crveni s ljubičastim detaljima.

Boja fuksije, često opisana kao svijetlo ružičasto-ljubičasta, prvi put je dobila svoju prepoznatljivu identifikaciju u 19. stoljeću kada je izumljen sintetički pigment pod nazivom “Fuchsine” ili “Magenta.” Ovaj pigment, stvoren od anilina, bio je jedan od prvih sintetičkih boja i izazvao je revoluciju u industriji tekstila i boja zbog svoje žarke i dugotrajne nijanse.

Naziv “Fuchsia” i “Magenta” često se koriste naizmjenično, iako se fuksija obično odnosi na nijanse s jačim ružičastim tonovima. Boja fuksije brzo je postala popularna u modi, dekoru i umjetnosti zbog svoje izražajne i upečatljive prirode.

Ova boja često se koristi za stvaranje efekta kontrasta ili za dodavanje živosti i energije dizajnu. Danas se često koristi u industriji odjeće, grafičkom dizajnu, te u kozmetičkoj industriji za proizvode poput ruževa i lakova za nokte.

Vandyke Brown

“Van Dyke Brown” je tamna, bogata nijansa smeđe boje koja je dobila ime po flamanskom slikaru iz 17. stoljeća, Sir Anthonyju Van Dykeu koji je bio poznat po portretima i upotrebi tamnih tonova. Isticao se među baroknim umjetnicima zbog svoje vještine u portretiranju ljudi, osobito u prikazu tekstura i dubine u odjeći i pozadinama.

Ova boja izvorno je napravljena od organskog materijala poput treseta ili humusa, što je davalo bogatu smeđu nijansu s blago crvenkastim ili crnim tonovima. Zbog svoje otpornosti i tamnog, zemljanog izgleda, često se koristila u tradicionalnim umjetničkim tehnikama, posebno u slikanju uljem.

Van Dyke Brown bila je omiljena među slikarima jer je omogućavala stvaranje dubokih sjena, što je davalo realistične i dramatične efekte. Osim toga, boja je bila korisna kod toniranja i miješanja s drugim bojama kako bi se postigli suptilni prijelazi i bogatstvo tonova. Unatoč svojoj popularnosti Van Dyke Brown je doživjela promjene kroz povijest jer je originalni organski pigmenti bio podložan raspadanju i promjeni boje. Danas se Van Dyke Brown često proizvodi od umjetnih pigmenata koji pružaju veću stabilnost i trajnost.

Perkin’s Mauve

“Perkin’s Mauve” ili Mauveine je prva sintetička anilinska boja, razvijena u 19. stoljeću, koja je pokrenula revoluciju u kemiji i industriji boja. Nazvana je po svom izumitelju, sir Williamu Henryju Perkinu, britanskom kemičaru, koji ju je otkrio 1856. godine dok je pokušavao sintetizirati kinin, lijek protiv malarije.

Perkin je slučajno otkrio ovu boju dok je eksperimentirao s anilinom, organskim spojem dobivenim iz katrana od ugljena. Umjesto kinina, dobio je tamnu, ljubičastu tvar koja je pokazala sposobnost bojenja tkanina.
Ova nova sintetička boja brzo je postala popularna jer je bila svjetlija i postojanija od prirodnih boja koje su se do tada koristile. Njena živahna ljubičasto-ružičasta nijansa, također poznata kao “mauve”, bila je hit u viktorijanskom društvu i postala modni trend.

Perkin’s Mauve bio je prekretnica u industriji boja i označila je početak nove ere u kemijskoj proizvodnji. Perkinov rad i njegova nova sintetička boja imali su ogroman utjecaj na tekstilnu industriju, ali i na kemijsku industriju općenito, jer su potaknuli razvoj mnogih drugih sintetičkih boja i kemijskih inovacija koje su promijenile tijek povijesti.

Hooker’s Green

Hooker’s Green je popularna nijansa zelene boje koja je dobila ime po britanskom botaničkom ilustratoru i umjetniku Williamu Hookeru. Hooker je bio poznat po svojim detaljnim botaničkim crtežima i akvarelima, posebno biljaka i cvijeća, te je koristio ovu specifičnu nijansu zelene u svojim radovima.

Ova nijansa zelene dobivena je miješanjem pruskog plavog i gamboge žutog pigmenta, čime se dobila duboka, bogata zelena boja s toplim tonovima. Hooker’s Green postao je popularan među botaničkim ilustratorima i umjetnicima jer je bio pogodan za stvaranje prirodnih i realistično zelenih tonova, često korištenih za slikanje lišća, biljaka i pejzaža.

Zbog svoje prirodne estetike, ova nijansa zelene postala je popularna u raznim umjetničkim krugovima, a često se koristi i danas u akvarelima, slikama i dizajnu zbog svoje bogate i realistične kvalitete.

Payne’s Grey

Payne’s Grey je tamna, hladna nijansa sive boje s primjesama plave ili zelenkaste. Naziv boje dolazi od Williama Paynea, britanskog umjetnika i akvarelista iz 18. stoljeća. Payne je bio poznat po svojim pejzažima i akvarelima, a ovu boju koristio je kao osnovni ton za stvaranje sjena i atmosfere u svojim radovima.

Ova boja postala je popularna zbog svoje svestranosti. Payne’s Grey često se koristi kao alternativa čistoj crnoj boji jer omogućuje mekše i suptilnije prijelaze između tonova. Zahvaljujući svojim hladnim podtonovima, idealna je za dodavanje dubine i sjena, a često se koristi kod crtanja pejzaža.

Boja Payne’s Grey postala je standard u paletama mnogih umjetnika i danas se koristi u raznim tehnikama slikanja, uključujući akvarel, ulje i akril.

Hendrix Purple

Hendrix Purple je bogata i duboka nijansa ljubičaste boje koja je povezana s legendarnim rock glazbenikom Jimi Hendrixom. Hendrix, poznat po svojoj revolucionarnoj gitarskoj svirci i karizmatičnom scenskom nastupu, postao je ikona rock kulture 1960-ih.

Boja je posebno postala prepoznatljiva zbog veze s Hendrixovim kultnim odjevnim predmetima, gitarskim efektima i općom estetikom psihedeličnog rocka. Često se koristi u dizajnu, umjetnosti i odjeći kao simbol slobode, inovativnosti i odvažnosti – vrijednosti koje su obilježile Hendrixovu karijeru i glazbeni utjecaj.

Hendrix Purple danas je popularna boja koja se koristi za stvaranje izražajnih vizualnih efekata, posebno u kontekstu glazbene i rock kulture.

Photos by Pinterest
Nema komentara

DOGAĐANJA U ZAGREBU TRAVANJ 2024.

i z l o ž b e

PICELJ, S druge strane opusa, 1. 12. 2023. – 30. 5. 2024.

s p o r t s k a   d o g a đ a n j a

Svjetsko prvenstvo u sinkroniziranom klizanju 2024, 4. 4. 2024. – 6. 4. 2024.

i z l o ž b e

Julije Knifer – povodom 100 godišnjice rođenja, 9. 4. 2024. – 12. 5. 2024.

o s t a l a   d o g a đ a n j a

PROFESSOR BRIAN COX “Horizons : A 21st Century Space Odyssey”, 9. 4. 2024.

o s t a l a   d o g a đ a n j a

MUZZA – Tjedan znanosti, 12. 4. 2024. – 14. 4. 2024.

WRC Croatia Rally 2024, 18. 4. 2024. – 21. 4. 2024.

o s t a l a   d o g a đ a n j a

Noć knjige 2024., 23. 4. 2024.

s p o r t s k a   d o g a đ a n j a

World Dog Show 2024., 24. 4. 2024. – 28. 4. 2024.

s p o r t s k a   d o g a đ a n j a

EUROPSKO JUDO PRVENSTVO 2024., 25. 4. 2024. – 28. 4. 2024.

 

Nema komentara

INDUSTRIJSKI DIZAJN

Industrijski dizajn interijera je popularan stil dizajna koji crpi inspiraciju iz starih tvornica i industrijskih prostora. Karakterizira ga sirova tekstura i utilitarna svojstva, besprijekorno kombinira grubo s profinjenim. Ključne značajke uključuju izložene zidove od opeke, glatke metalne akcente, otvorene prostore s prirodnim svjetlom i neutralnu paletu boja. Prihvaća koncept minimalizma i funkcionalnosti, često uključujući prenamijenjene ili spašene predmete za autentičan, nedovršen izgled. Ovaj stil koji slavi ljepotu jednostavnosti i šarm starog i iznošenog stvara prostor koji je sofisticiran i vibrantan.

Photo by Pinterest

Kroz vrijeme, industrijski stil interijera je evoluirao. Suvremeni industrijski dizajn interijera je fuzija sirovih, grubih industrijskih elemenata s modernim, udobnim značajkama. Prilagođen je za konvencionalnije domove, ali i dalje zadržava svoje osnovne principe: jednostavnost, funkcionalnost te slavi sirovu ljepotu industrijskih materijala.
Industrijski dizajn interijera popularan je zbog svoje vizualne privlačnosti i sposobnosti stvaranja osjećaja prostora i svjetlosti. To je stil koji slavi prošlost dok gleda prema budućnosti, čineći ga vječnim izborom za moderne interijere.

Photo by Pinterest

Industrijski stil: povijest, značajke i utjecaj

Industrijski stil, simboliziran sirovim ljepotama industrijskih prostora, nastao je uslijed tehnoloških, ekonomskih i društvenih promjena industrijske revolucije. Ovaj stil, koji se razvio iz praktičnih potreba, s vremenom je postao kulturni fenomen, odražavajući nove vrijednosti modernog doba.
Stil vuče korijene iz Industrijske revolucije i postao je popularan 1960-ih i 1970-ih kada su se stare tvornice pretvarale u stambene prostore. Kako su tvornice i skladišta napušteni ili premješteni, ti su veliki otvoreni prostori ostali prazni te su umjetnici i kreativci u 1960-ima i 1970-ima počeli uviđati njihov potencijal. Počeli su pretvarati stare tvornice i skladišta u životne i radne prostore, stvarajući ono što danas poznajemo kao loft apartmane. Ti prostori zadržali su izvorne industrijske elemente, poput izloženih opeka, greda, cijevi i metalnih okova.

Photo by Pinterest

Ključne značajke industrijskog stila duboko su ukorijenjene u njegovu povijest i kontekst. Prvo, funkcionalnost: u eri ubrzanog proizvodnog procesa, funkcionalnost je postala prioritet. Industrijski dizajn odražavao je ovu potrebu kroz jednostavne, ali praktične oblike koji su se često prožimali s materijalima kao što su čelik, beton i drvo.

Drugo, otkrivanje strukture: umjesto skrivanja strukture iza dekorativnih elemenata, industrijski stil naglašavao je izložene grede, cijevi i ostale elemente konstrukcije. Ova iskrenost u dizajnu postala je simbol autentičnosti i iskrenosti.

Treće, sirovi materijali: upotreba materijala poput betona, cigle i metala bila je odraz potrage za ekonomičnim i praktičnim rješenjima. Nedovršeni izgled materijala istaknuo je njihovu prirodnost i izdržljivost.

Photo by Pinterest

Četvrto, prostrane otvorene površine: industrijski prostori često su bili veliki i otvoreni, s visokim stropovima i velikim prozorima kako bi se maksimalno iskoristilo prirodno svjetlo. Takvi prostori, često multifunkcionalni, reflektirali su potrebu za prilagodbom dinamičnim zahtjevima modernog života.

Peto, minimalizam:  namještaj i dekor u industrijskom stilu često je jednostavan i minimalistički, ističući funkcionalnost i prostornu otvorenost. Ovaj minimalizam nije samo estetski, već odražava praktične potrebe i ekonomska ograničenja.

Šesto, industrijski detalji: metalne ručke, izložene šarke, industrijske svjetiljke i ostali detalji postali su prepoznatljivi elementi industrijskog stila, podsjećajući na radničko nasljeđe i industrijsku baštinu.

Photo by Pinterest

Kroz povijest, mnogi su arhitekti, dizajneri i umjetnici ostavili svoj trag u industrijskom stilu. Gustave Eiffel, sa svojim ikoničnim Eiffelovim tornjem u Parizu postao je simbol industrijske revolucije i majstor metalne konstrukcije. Le Corbusier, s radovima koji su spajali industrijske elemente s modernističkim principima, također je ostavio dubok pečat na industrijski dizajn. U dizajnu namještaja i interijera, ikone poput Charlesa i Ray Eamesa te Harryja Bertoije ostavili su neizbrisiv trag svojim revolucionarnim pristupom materijalima i oblicima.

Photo by Pinterest

Industrijski stil, iako se pojavio u 19. stoljeću, i dalje ostaje relevantan i inspirativan. Njegova sposobnost da se prilagodi modernim potrebama, istovremeno održavajući svoju autentičnost i sirovu ljepotu, čini ga trajnom inspiracijom za dizajnere i umjetnike diljem svijeta.

Industrijski stil nije samo odraz estetskih preferencija; on nosi sa sobom dublje društvene i ekonomske konotacije. Njegovo porijeklo možemo pratiti u razvoju industrijske revolucije, koja je transformirala način na koji ljudi rade, žive i razmišljaju. Pojava masovne proizvodnje, urbanizacija i promjene u tehnologiji dovele su do potrebe za novim tipom prostora – prostora koji bi zadovoljio potrebe modernog industrijskog doba. Upravo u tom kontekstu industrijski stil dobiva svoj smisao.

Photo by Pinterest

Iako je industrijski stil povezan s prošlošću, on također ima svoje mjesto u suvremenom svijetu. U doba brze tehnološke promjene i urbanog života, industrijski stil ostaje relevantan kao podsjetnik na autentičnost i iskrenost u dizajnu. Njegova sirova ljepota i funkcionalnost privlače ljude koji cijene jednostavnost i praktičnost u svom okruženju. Ovaj stil postaje više od samo dekorativnog izraza; on postaje simbol jednog od najvažnijih razdoblja u povijesti čovječanstva te podsjetnik na kontinuiranu evoluciju dizajna i kulture.

 

 

Nema komentara

KAZALIŠNE PREDSTAVE U ZAGREBU

Predstave u ožujku:

8. 3. – HNK – FAFARIKUL, Đurđica Čilić

8. 3. – HISTRIONI – DVOSJED ZA TROJE, R. Shearman

8.3. – TREŠNJA- DRAŽEN, P. Vukasović

10. 3. – MALA SCENA – A ŠTO ĆEŠ BITI KAD NARASTEŠ? B. M. Šimić

11.3. – GAVELLA – KRALJEVO, M. Krleža

12.3. – KOMEDIJA – JALTA, JALTA, M. Grgić – A. Kabiljo

12.3. – ZKM – BRAĆA KARAMAZOVI, F. M. Dostojevski

13. 3. – ŽAR PTICA- DRUŽBA PERE KVRŽICE, M. Lovrak

14. 3. – TEATAR &TD- VISIBABA, L. Barić/S. Milardović

15. 3. – TEATAR EXIT – REALISTI, M. Raguž

16. 3. – MALA SCENA – SPORTSKI ŽIVOT LETEĆEG MARTINA D. J. Bužimski

17. 3. – HNK- VJEŠTICA HILLARY IDE U OPERU, P. Lund

18. 3. – KEREMPUH – BILO JEDNOM NA BRIJUNIMA, K. Mladenović

18. 3. – KEREMPUH – SMRT NA DOPUSTU, K. Mladenović

20. 3. – ŽAR PTICA- TAJNI DNEVNIK ADRIANA MOLEA, S. Townsend

20.3. – GAVELLA – MAJKA, F. Zeller

22.3. – KOMEDIJA – KRAVA NA GRANICI, V. Balog

23.3. – VIDRA – PRVI MUŽEVI BACAJU SE U VODU, M. Elegović

24.3. – TREŠNJA- PIPI DUGA ČARAPA, A. Lindgren

27.3. – ZKM – ĆELAVA PJEVAČICA, E. Ionesco