Je li Zagreb svoje ime dobio po vođi turanskog plemena – Zabergu, po vraču Zagrebu koji je liječio ljude vodom iz Manduševca, po uskliku “zagrabite” kojim je ban potaknuo svoju sušom iscrpljenu vojsku da se napije vode s izvora ili pak po nekoj od brojnih drugih legendi? Nemoguće je sa sigurnošću reći. Povijest glavnog hrvatskog grada bogata je i zanimljiva baš poput arhitekture koja ga krasi.
Još 1850. godine dogodio se ključan trenutak, a to je administrativno spajanje Kaptola i Gradeca, čime je omogućen daljnji razvoj grada u administrativnom, kulturnom i političkom smislu. Kroz spajanje tih dvaju naselja nastao je moderni grad Zagreb.
Najstariji prikaz Zagreba “Zagrabia Capitl. ” iz početka XVI stoljeća (1521 – 1529.), original u Nacionalnoj knjižnici u Beču. (HKV.hr)
Iako su Kaptol i Gradec bili odvojeni tijekom većeg dijela srednjeg vijeka, administrativnim sjedinjenjem stvoreni su uvjeti za urbanistički razvoj, bolju infrastrukturu i, naravno, procvat arhitekture.Arhitektonska evolucija Zagreba bogata je i raznolika, s obiljem povijesnih, kulturnih i društvenih utjecaja koji su oblikovali njegov izgled kroz stoljeća. Sklad prošlih stilova, modernih pristupa i novijih ekoloških tendencija stvorio je grad balansiran između očuvane baštine i inovativnog razvoja. Svaki arhitektonski stil, od gotike do postmoderne, donio je svoje karakteristike, a Zagreb ostaje fascinantan primjer gradnje koja odražava duh vremena i kulturnih promjena.
Zagrebačka katedrala nakon potresa 1880. sa skelama uz svetište postavljenima 1879. godine (Gjuro Varga, MGZ)
Od Katedrale sv. Stjepana na Kaptolu, koja je utemeljena u 11. stoljeću, a tijekom vremena proširivana i obnovljena, te danas predstavlja najviši i najimpozantniji graditeljski objekt u Zagrebu, kontinuiranim razvojem i arhitektonskim inovacijama, do novih urbanističkih projekata koji sve više uključuju koncept pametnog grada, održivu energiju i ekološke tehnologije.
Enrico Nordio i Friedrich von Schmidt, Glavno pročelje zagrebačke katedrale prije restauracije, akvarel, 1877–1878; MGZ
Neke od najstarijih građevina grada Zagreba, poput spomenute Katedrale sv. Stjepana ili Crkve sv. Marka, gradili su anonimni graditelji, a od druge polovice 17. stoljeća, kada je barok postao dominantni stil, povijest arhitekture počinje pamtiti i neke od najznačajnijih arhitekata. Među njima je svakako Ignacije Giovanni Šulek, čije je djelo, Crkva svete Katarine, jedna od najpoznatijih baroknih crkvi u Zagrebu. Kroz 19. stoljeće tu su Vjekoslav Bastl i Herman Bolle, a modernizam i brutalizam obilježili su Boris Magaš, Branko Bon i Ivo Raguž.
Crkva sv. Katarine u Zagrebu prije potresa 2020.godine (D. Rostuhar)
Naposljetku, zadnjih nekoliko desetljeća, Zagreb je doživio značajnu transformaciju, a mnoge nove zgrade odražavaju suvremeni pristup arhitekturi. Neki od najpoznatijih suvremenih arhitekata su Branko Silađin, Dinko Peračić, Juraj Pavičić, Nataša Jovanović, Ante Zorić, Petra Mandić i brojni drugi.
U ovom newsletter serijalu bavit ćemo se upravo eklekticizmom Grada Zagreba – spojem lokalnih tradicija i europskih utjecaja. Idući mjesec pročitajte više o srednjovjekovnim zdanjima i njihovoj ulozi danas!