Najstariji kaptolski pečati iz 12. i 13. stoljeća s prikazima prve zagrebačke katedrale
U srednjem je vijeku Zagreb bio malen, ali značajan trgovački i vladarski centar. Povijest Zagrebačke biskupije započinje u 11. stoljeću, a kralj Ladislav tada je postojeću crkvu iz 10./11. stoljeća odredio kao katedralu. U napadima neprijatelja ta je katedrala teško stradala pa je u 13. stoljeću podignuta nova katedrala, u srcu Gornjega grada, i odličan je primjer gotičkog stila. Na njoj su se kroz povijest nekoliko puta izvodili radovi, posebice u 19. stoljeću pod vodstvom arhitekta Friedricha von Schmidta, ali su se održale njene osnovne značajke iz srednjeg vijeka. Katedrala je duga 77,55 m, a široka 46,20 m. Površina ukupnog upotrebljivog prostora iznosi 1617 kvadrata, predviđenog za oko pet tisuća ljudi.
Privatni album
Crkva svetog Marka idući je prekrasan primjer srednjovjekovne arhitekture, izgrađen početkom 15. stoljeća. Pretpostavka je kako su je izgradili učenici Petra Parlera, poznatog češkog graditelja. Crkva je kroz povijest obnavljana, zadnji puta krajem 19. stoljeća, a ono što je danas ostalo izvorno sačuvano su prozori u južnom zidu i baza zvonika. Posjetitelji Zagreba uvijek će je prepoznati po šarenom krovištu obojenom pocakljenim crijepom s dva grba – desno je grb Gradeca s tri kule, a lijevo grb Trojedne kraljevine s grbovima Hrvatske, Dalmacije i Slavonije.
Photo by Alexander Klink
Spomen Gradeca dovodi nas do Kamenitih vrata koja su danas arhitektonski spomenik, a nekada su bila dio gradskih zidina. Od 13. stoljeća služila su kao ulaz u srednjovjekovni Gradec i simbolizirala zaštitu grada od vanjskih prijetnji, a ujedno su i jedan od najstarijih sačuvanih dijelova utvrde te daju odličan uvid u srednjovjekovnu gradnju. Kako samo ime kaže, građena su od kamena, a povijesni zapisi navode kako su izgradnju na sebe preuzeli stanovnici Gradeca. Unutar Kamenitih vrata nalazi se i mala kapelica pa su ona česta destinacija vjernicima. Također, ovo je mjesto popularna turistička atrakcija, a posjetitelje čekaju brojne ljubavne i viteške legende vezane uz ovo posebno mjesto.
Još jedan sačuvani dio gradskih zidina je Kula Lotrščak – poznata po svom topu nazvanom „Grički top“, koji je svakog dana točno u 12 sati ispaljivao projektil. Ovaj ritual započeo je 1877. godine i još uvijek traje, iako danas top ne ispaljuje stvarne projektile, već predstavlja zanimljiv podsjetnik na prošlost grada. Zvuk topa može se čuti svaki dan, a on je bio koristan za stanovnike Zagreba koji su njime organizirali svoj dnevni ritam. Kula je četvrtasta i ima karakterističan, prepoznatljiv izgled, s jednim velikim otvorom na vrhu koji služi kao vidikovac – kroz povijest u svrhu obrane, a danas kao popularno odredište za turiste.
Privatni album
Srednjovjekovna naselja Kaptol i Gradec urbane su polazišne točke današnjeg Zagreba. Danas Gradec i Kaptol čine dragocjenu i očuvanu povijesnu jezgru grada. Njihova bogata prošlost i jedinstvena srednjovjekovna struktura pružaju snažnu poveznicu s identitetom Zagreba i velik su potencijal za njegov budući razvoj.
Danas, u tom dijelu Zagreba prevladavaju uglavnom starije, povijesne zgrade, često zaštićene kao kulturna dobra. Mnoge su preuređene i obnovljene, ali zadržale su izvorni šarm – visoke stropove, debele zidove, autentične fasade. Život u ovom dijelu grada znači biti okružen stoljetnom arhitekturom, u tišini starogradskih ulica, a istovremeno imati na dohvat ruke sve urbane sadržaje, kulturna događanja i živost središta Zagreba.
Zagrebačka katedrala nakon potresa 1880. sa skelama uz svetište postavljenima 1879. godine (Gjuro Varga, MGZ)
Enrico Nordio i Friedrich von Schmidt, Glavno pročelje zagrebačke katedrale prije restauracije, akvarel, 1877–1878; MGZ
Crkva sv. Katarine u Zagrebu prije potresa 2020.godine (D. Rostuhar)
