Nema komentara

ART DECO

Art Deco je stilski pravac koji je obilježio prvu polovicu 20. stoljeća, ostavljajući neizbrisiv trag u svijetu arhitekture, dizajna, mode i umjetnosti. Njegovo ime potječe od “Exposition Internationale des Arts Décoratifs et Industriels Modernes”, izložbe održane u Parizu 1925. godine, koja je promovirala moderan dizajn. Art Deco, sa svojim naglaskom na luksuz, sofisticiranost i modernost, odražava duh međuratnog razdoblja, kada su tehnološki napredak i društvene promjene oblikovali novu estetiku.

Art Deco je poznat po svojoj sintezi raznovrsnih stilskih utjecaja, uključujući kubizam, futurizam, egipatsku umjetnost, te afričke i istočnjačke motive. Karakterističan je po geometrijskim oblicima, simetriji i preciznosti linija, kao i po korištenju luksuznih materijala poput mramora, kroma, stakla i egzotičnog drva. Zlato i srebro često se koriste kao detalji koji naglašavaju bogatstvo i raskoš.

U dizajnu, Art Deco se ističe upotrebom sunčevih zraka, cik-cak linija, zupčanika, stiliziranih biljnih i životinjskih motiva, te složenih uzoraka. Oblikovanje je čisto, ali bogato detaljima, a funkcionalnost se spaja s estetikom na jedinstven način. Boje koje dominiraju su živopisne i kontrastne, često s naglaskom na crnu, bijelu, zlatnu, crvenu i plavu.

Art Deco se razvijao između dva svjetska rata, točnije od 1920-ih do kasnih 1930-ih. Razdoblje nakon Prvog svjetskog rata bilo je obilježeno društvenim previranjima, ali i optimizmom, koji se odrazio u težnji za luksuzom i modernizacijom. Stil je cvjetao u vrijeme kada je tehnološki napredak, poput masovne proizvodnje, omogućio širu dostupnost luksuznih predmeta, čime je dizajn postao ključan aspekt svakodnevnog života.

Art Deco, slično kao i Art Nouveau, je moderan umjetnički stil koji nastoji funkcionalnim objektima dodati umjetnički pečat. Ovaj pokret se razlikuje od likovnih umjetnosti (slikarstva i kiparstva) gdje umjetnički objekt nema praktičnu svrhu ili upotrebu osim pružanja zanimljivog vizualnog doživljaja.

S pojavom masovne proizvodnje, umjetnici i dizajneri željeli su unaprijediti izgled masovno proizvedenih funkcionalnih predmeta – od satova i pepeljara do automobila i zgrada. Potraga Art Decoa za ljepotom u svim aspektima života bila je direktan odraz relativne novosti i masovne upotrebe tehnologije strojne ere, za razliku od tradicionalnih metoda izrade mnogih predmeta. Bauhaus škola također se zanimala za industrijsku proizvodnju, ali na neki način Bauhaus je potpuna suprotnost jer je izbjegavala umjetničke ukrase, preferirajući čiste i jednostavne geometrijske oblike.

Etos Art Decoa razlikovao se od stilova Art Nouveau i Arts and Crafts, koji su naglašavali jedinstvenost i originalnost ručno izrađenih predmeta i koristili stilizirane, organski oblike. Ta izrađena kvaliteta bila je simbolika elitizma, nasuprot Art Decou koji je imao egalitarniji cilj: stvaranje estetski privlačnih, strojno izrađenih predmeta koji su bili dostupni svima.

Među ključnim figurama Art Decoa u arhitekturi ističe se američki arhitekt William Van Alen, poznat po dizajnu Chrysler Buildinga u New Yorku, jedne od najpoznatijih Art Deco građevina. Njegov dizajn karakterizira korištenje geometrijskih oblika, nehrđajućeg čelika i dekorativnih elemenata koji odražavaju duh brzog napretka i urbanog života. U Francuskoj, Jean Dunand bio je istaknuti dizajner interijera i umjetnik, poznat po svojim radovima u lakiranom drvu i metalu. Njegov rad je utjelovio luksuznu i egzotičnu stranu Art Decoa, s naglaskom na kvalitetu izrade i sofisticiranost dizajna. Ruhlmann, još jedan francuski dizajner, ostavio je značajan trag u dizajnu namještaja, poznat po elegantnim linijama i upotrebi dragocjenih materijala. U svijetu mode, Jeanne Lanvin i Coco Chanel prilagodile su principe Art Decoa u svojim kolekcijama, kombinirajući jednostavne, ali sofisticirane linije s luksuznim detaljima i materijalima.

Iako je vrhunac Art Decoa bio prije gotovo jednog stoljeća, njegov utjecaj se i danas osjeća u suvremenom dizajnu. Današnji dizajneri često se vraćaju ovom stilu kao izvoru inspiracije, posebno u kontekstu interijera, gdje se elementi Art Decoa koriste za stvaranje elegantnih i luksuznih prostora.

Art Deco ostaje jedan od najutjecajnijih i najprepoznatljivijih stilova 20. stoljeća. Njegova sposobnost da spaja funkcionalnost s estetikom, kao i luksuz s modernizmom, učinila ga je trajno relevantnim. Bez obzira na to je li riječ o arhitekturi, dizajnu namještaja ili modi, Art Deco nastavlja inspirirati i oblikovati suvremeni dizajn, dokazajući da je elegancija i sofisticiranost uvijek u modi.

Stil Art Deco manifestirao se kroz cijeli spektar vizualnih umjetnosti: od arhitekture, slikarstva i kiparstva do grafičkih i dekorativnih umjetnosti. Iako su se umjetnici Art Decoa često referirali na modernističke utjecaje poput kubizma, De Stijla i futurizma, te reference bile su indirektne; kao da su uzimali konačne rezultate nekoliko desetljeća destiliranja kompozicija do najosnovnijih oblika i izumili novi stil koji bi mogao biti vizualno privlačan, ali ne i intelektualno izazovan.

Nema komentara

NOVI TRENDOVI – TERAKOTA

Terakota, tradicionalno prepoznata po svojoj uporabi u povijesnim arhitektonskim i umjetničkim djelima, ponovno se afirmira kao važan element modernog dizajna. U današnjem svijetu arhitekture i interijera, gdje je naglasak sve više na održivosti i estetici, terakota doživljava pravu renesansu. Njena prirodna toplina, ekološka prihvatljivost i mogućnost stvaranja raznovrsnih oblika čine je idealnim izborom za suvremene dizajnerske projekte.

Terakota, latinski: terra cocta “pečena zemlja”, keramička je masa izrađena od pečene gline, poznata po svojoj toploj, zemljanoj boji koja varira od svijetlosmeđe do tamno crvene.

Photo by Pinterest

Kroz povijest, terakota se koristila za izradu kipova, posuđa, građevinskih materijala i dekorativnih elemenata. Egipćani su je koristili za izradu figurica i pločica, a Rimljani za krovne crjepove i arhitektonske detalje. Terakota je također bila ključna u indijskoj, kineskoj i mezoameričkoj kulturi.

U arhitekturi, terakota se sve više koristi kao materijal za oblaganje zgrada. Ova upotreba nije samo estetska; ventilirane fasade od terakote pomažu u regulaciji temperature zgrada, smanjujući potrebu za umjetnim hlađenjem i grijanjem, što doprinosi energetskoj efikasnosti. Arhitekti diljem svijeta prepoznaju ove prednosti i uključuju terakotu u svoje projekte, stvarajući zgrade koje su ne samo funkcionalne nego i vizualno upečatljive. Povrh toga, njezina otpornost na vremenske uvjete i dugovječnost osiguravaju dugotrajan estetski dojam.

Photo by Pinterest

U svijetu dizajna interijera, terakota je postala simbol udobnosti i prirodne elegancije. Pločice od terakote često se koriste za podove i zidne obloge, osobito u prostorima gdje se traži spoj rustikalnog šarma i suvremenog dizajna. Zahvaljujući širokoj paleti tonova, od dubokih crvenih do blagih zemljanih nijansi, terakota se lako uklapa u različite stilove, od minimalizma do boho dizajna. Kombinacija terakote s drugim prirodnim materijalima poput drva i kamena dodatno pojačava osjećaj topline i pristupačnosti.

Terakota se također koristi u izradi dekorativnih elemenata i namještaja. Njena plastičnost omogućava stvaranje unikatnih vaza, skulptura i drugih ukrasnih predmeta koji prostoru dodaju karakter i dubinu. U suvremenom dizajnu, često se koristi za stvaranje kontrasta ili kao fokusna točka unutar prostora. Primjerice, jednostavna terakota vaza može postati središnji element stola ili police, donoseći sa sobom priču o tradiciji i inovaciji.

Photo by Pinterest

Jedna od najvažnijih značajki terakote u modernom dizajnu je njena ekološka prihvatljivost. U svijetu koji se suočava s izazovima klimatskih promjena, sve veća potražnja za održivim materijalima prirodnog porijekla postavlja terakotu u središte pažnje. Izrađena od gline, terakota je obnovljiv resurs, a njen proizvodni proces zahtijeva manje energije u usporedbi s nekim drugim građevinskim materijalima. Ovo čini terakotu savršenim izborom za projekte koji nastoje smanjiti svoj ekološki otisak.

Photo by Pinterest

Upotreba terakote u modernom dizajnu podrazumijeva spoj tradicije i inovacije, povezujući se s prirodom međutim istovremeno zadovoljavajući estetske i funkcionalne zahtjeve suvremenog života. Njezina sposobnost da se prilagodi raznim stilovima, zajedno s ekološkim prednostima, osigurava joj trajno mjesto u budućnosti arhitekture i dizajna. Terakota ne samo da oplemenjuje prostore već i promovira svjesnost o važnosti održivosti u svijetu koji se neprestano mijenja.

Nema komentara

KAZALIŠNE PREDSTAVE U VELJAČI

8.2. – KOMEDIJA – JALTA, JALTA, M. Grgić – A. Kabiljo

8.2. – VIDRA – VARIJACIJE, A. Budimir

8.2. – GAVELLA – MAJKA, Florian Zeller

8.2. – ZKM – MLADEŽ BEZ BOGA, Borut Šeparović

9.2. – TREŠNJA- CAREVO NOVO RUHO, H.C.Andersen / A. Tonković Dolenčić

11. 2. – MALA SCENA – VELIKA TVORNICA RIJEČI, A. de Lestrade / B. Margetić

13. 2. – HNK- SORRY, Bobo Jelčić

13. 2. – KEREMPUH – KRALJ UBU, Alfred Jarry

14. 2. – TEATAR EXIT – POČETAK, Aida Bukvić

15. 2. – KEREMPUH – KAKO DRUGA POLOVICA VOLI, Alan Ayckbourn

15.2. – GAVELLA – MOJI TUŽNI MONSTRUMI, Mate Matišić

16. 2. – ZKM – VIŠNJIK, Anton Pavlovič Čehov

17. 2. – MALA SCENA – RUSALKA, Ivica Šimić

17.2. – KOMEDIJA – MNOGO VIKE NIZAŠTO, W. Shakespeare

18. 2. – HNK – FAFARIKUL, Đurđica Čilić

18. 2. – HISTRIONI – KRČMARICA PURGERICA, Carlo Goldoni

18. 2. – ŽAR PTICA- MJESTO GDJE ODLAZE IZGUBLJENE STVARI, Ana Ivanović

29. 2. – TEATAR &TD- VISIBABA, L. Barić/S. Milardović