




Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće Zagreb ulazi u novo arhitektonsko poglavlje – secesiju. Nakon racionalnosti i povijesnog citiranja stilova u doba historicizma, secesija donosi estetski zaokret: organske linije, simboliku prirode, individualni izraz i spoj umjetnosti s arhitekturom. Taj prijelaz ne označava samo novu stilsku epohu, već i kulturni zaokret – društvo se mijenja, građanstvo jača, a Zagreb se sve više okreće europskim trendovima.
Secesija (ili Art Nouveau, Jugendstil) u Zagrebu se javlja od početka 20. stoljeća do Prvog svjetskog rata, osobito u razdoblju između 1900. i 1914. godine. U tom kratkom, ali intenzivnom vremenu, grad dobiva niz građevina koje i danas oduzimaju dah – bilo fasadama ispunjenim cvjetnim motivima, stiliziranim ženskim likovima, željeznim balkonima, keramičkim pločicama ili vitražima. Pritom se funkcionalnost ne gubi – naprotiv, secesija spaja korisnost i ljepotu, u duhu tadašnjih avangardnih ideja o modernom življenju.
Zagrebačka secesija oslanja se najviše na bečki Jugendstil, ali razvija i vlastite varijante – često kombinirane s elementima kasnog historicizma i lokalne tradicije. Naglasak je na vertikalizmu, asimetriji, ukrasima od kovana željeza, te na upotrebi novih materijala poput stakla i obojenih pločica.
Mnogi arhitekti tog doba studirali su u Beču i Budimpešti, a u Zagreb su donosili nove ideje i pristupe. Posebno se ističu Vjekoslav Bastl, Aladar Baranyai, Herman Bollé, Hugo Ehrlich i Leo Hönigsberg, čiji se radovi i danas smatraju draguljima zagrebačke secesije.

Jedan od najprepoznatljivijih primjera je kuća Kallina (1904.) u Gundulićevoj ulici, koju je projektirao Vjekoslav Bastl. Fasada prekrivena keramičkim pločicama u živim bojama, s geometrijskim i floralnim motivima, čini ovu zgradu vizualnim manifestom secesije u Zagrebu.
Secesijski izričaj iznimno je prisutan i u zgradi Hrvatskog školskog muzeja (1901.), nekadašnje Kraljevske realke, koju su projektirali Hönigsberg & Deutsch. Njezina pročelja nose elegantnu, ali suzdržanu dekoraciju s istančanim detaljima od kovanog željeza.
Zgrada Prve hrvatske štedionice na Trgu bana Jelačića, danas zgrada Zagrebačke banke, još je jedan vrhunski primjer monumentalne gradske secesije. Unutarnji prostori, stubišta, reljefi i stropne štukature bogati su simbolikom i detaljima koji odražavaju duh epohe.
Također, valja istaknuti Palaču Srkulj na Zrinjevcu, Samoborsku zgradu u Masarykovoj i niz stambenih kuća u Martićevoj, Jurišićevoj i Ilici – mnoge od njih s očuvanim detaljima na prozorima, vratima, balkonima i unutar stubišta.
Secesija u Zagrebu bila je više od arhitekture – bila je znak da grad postaje moderna europska metropola. Usporedno s umjetničkim razvojem, u gradu se šire novi sadržaji: kina, kavane, robne kuće i kulturni prostori. No, s Prvim svjetskim ratom dolazi i kraj ovog stilski razigranog razdoblja. Arhitektura će ubrzo krenuti u smjeru modernizma, funkcionalnosti i redukcije oblika.
Danas secesijske zgrade Zagreba podsjećaju na doba kada je grad disao s Bečom i Budimpeštom, ali i stvarao vlastiti identitet kroz jedinstven spoj umjetnosti, graditeljstva i duha vremena. One su vizualni dnevnik jedne urbane preobrazbe – elegantan, profinjen i duboko moderan.
Dragi čitatelji,
srpanj nas uvodi u svoje najtoplije dane, a ljeto je preplavilo grad vedrinom i ushićenjem godišnjih odmora. Zagreb je i dalje pun života, ali iako mnogi već planiraju bijeg na more, mi ostajemo potpuno angažirani – ljeta unatoč – kako bismo vas i dalje podržavali u vašim odlukama.
U novom broju donosimo vam promišljanja o vječnoj dilemi – isplati li se nekretninu prodati ili iznajmiti? Analiziramo prednosti svake opcije: najam donosi stalan prihod i fleksibilnost, dok prodaja oslobađa kapital i donosi manje brige o upravljanju imovinom. Na osnovi lokalnih trendova i tržišnih pokazatelja pomažemo vam pronaći odgovor koji najbolje odražava vaše ciljeve.
Za ljubitelje arhitekture pripremili smo nastavak serijala posvećen historicizmu u Zagrebu – stilu koji je krajem 19. stoljeća definirao vizuru grada. Čvrste linije, ponovne interpretacije starih stilova, fasade bogate ornamentikom i monumentalne javne zgrade – to je naš historicizam, čiji su simboli, poput riječkih i zagrebačkih sakralnih spomenika, još uvijek središte društvenoga života.
Popis ponude za ovaj mjesec donosi zanimljive prilike: od nekretnina za najam i prodaju u Zagreba, do atraktivnih apartmana na otoku Pagu koji su idealni za ljetne goste i investitore. Ako ste razmišljali o ljetnom odmoru s pomakom prema investiciji, upravo su ti apartmani prilika vrijedna vaše pozornosti.
Možete se osloniti na nas i tijekom srpanjskih dana: bilo da tražite savjet ili jednostavno želite unajmiti profesionalca koji će za vas odraditi posao – uvijek vam donosimo svježu ponudu, a ne zatvaramo svoja vrata ni tijekom najvrućih dana!
Pozivamo vas da zavirite u kompletnu ponudu na našoj web stranici, a za svakodnevne objave i inspiraciju, pratite nas na društvenim mrežama. Neka vam srpanjske vrućine donesu odmor, ali i mudre odluke na tržištu nekretnina.
Uživajte u ljetu, uz našu posvećenost – jer agencija koja radi cijelo ljeto, radi za vas.
Vaš Mediar nekretnine tim
Nakon barokne raskoši i klasicističke elegancije, Zagreb je u 19. stoljeću zakoračio u razdoblje iznimno dinamične urbanističke i arhitektonske transformacije. Razvoj grada – osobito Donjega grada – bio je obilježen procvatom historicizma, stila (ili točnije – pristupa) koji se oslanjao na reinterpretaciju prošlih stilskih razdoblja: gotike, renesanse, baroka i klasicizma.
Historicizam u arhitekturi ne označava jedinstven stil, već pristup gradnji koji koristi i kombinira oblike i motive iz povijesnih stilova. U Zagrebu se pojavljuje sredinom 19. stoljeća i traje sve do početka 20. stoljeća, neposredno prije pojave secesije. Historicizam nije bio samo “kopiranje prošlosti” – bio je izraz želje tadašnje srednje klase i političke elite da kroz arhitekturu iskažu kulturni kontinuitet, identitet i napredak.
Najčešći izrazi historicizma uključuju:
– Neogotiku – inspiriranu srednjovjekovnom gotikom
– Neorenesansu – red, ravnoteža, klasične proporcije
– Neobarok – dekorativnost, monumentalnost
– Neoromantiku i neoklasicizam, u manjoj mjeri
Najveći zahvat u povijesti Zagreba bio je planski razvoj Donjega grada, osobito kroz Lenucijevu potkovu – niz trgova, parkova i reprezentativnih zgrada u obliku potkove. Upravo na tom prostoru historicizam je ostavio najviše tragova.
Značajne građevine historicizma u Zagrebu:
1. Hrvatsko narodno kazalište (1895.)
Stil: Neobarok

Jedna od najslavnijih historicističkih građevina u Zagrebu svakako je zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, djelo poznatog bečkog arhitektonskog dvojca Fellner & Helmer. Raskošna pročelja, simetrična kompozicija i dekorativni elementi u stilu neobaroka čine ovu zgradu reprezentativnim primjerom te epohe.
2. Umjetnički paviljon (1898.)
Stil: Neoklasicizam s historicističkim elementima

Umjetnički paviljon na Trgu kralja Tomislava, sagrađen 1898. za Zagrebački zbor. Projekt su izradili Fellner & Helmer, a konačni izgled dao je Hermann Bollé, koristeći čeličnu konstrukciju iz mađarskog paviljona Svjetske izložbe u Budimpešti. Njegova neoklasicistička fasada i simetričan raspored ulaza i prozora naglašavaju spoj modernog inženjeringa i klasične forme – tipično za kasni historicizam.
3. Zgrada HAZU (JAZU) – (1880.)
Stil: Neorenesansa

Posebno istaknuto mjesto ima i monumentalna zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), dovršena 1880. prema projektu austrijskog arhitekta Friedricha von Schmidta. Građena u neorenesansnom stilu, s naglašenim centralnim rizalitom i bogato artikuliranim pročeljima, HAZU simbolizira kulturni i znanstveni autoritet mladog modernog naroda.
4. Prva gimnazija (1882.)
Stil: Neorenesansa

U obrazovnom sustavu historicizam se ogleda u zgradi Prve gimnazije, koju je projektirao Janko Jambrišak. Riječ je o skromnijoj, ali elegantnoj javnoj zgradi s karakterističnim historicističkim pročeljem u duhu neoklasicizma, što odražava važnost obrazovanja u modernom građanskom društvu.
5. Zgrada Glavnog kolodvora (1892.)
Stil: Neoklasicizam s neorenesansnim utjecajem

Neorenesansna zgrada Glavnog kolodvora, rad mađarskog arhitekta Ferenca Pfaffa, primjer je monumentalne funkcionalne arhitekture historicizma. Dugo pročelje s ritmiziranim prozorskim nizovima i centralno istaknuti ulaz naglašavaju važnost željeznice kao simbola modernizacije grada.
Historicizam u Zagrebu nije bio samo moda – bio je izraz nove građanske samosvijesti. Kroz imitaciju “velikih stilova” prošlosti, grad je tražio vlastiti identitet u okrilju Austro-Ugarske. Mnoge građevine iz tog razdoblja i danas definiraju vizualni identitet Zagreba, osobito Donjega grada. Ovaj stil pripremio je tlo za iduću veliku arhitektonsku prekretnicu – secesiju, koja će se pojaviti već početkom 20. stoljeća, noseći sa sobom duh inovacije i estetike modernoga doba.
Sve češće nam se javljaju vlasnici nekretnina koji nisu sigurni što učiniti s imovinom koju trenutno ne koriste – iznajmiti je ili prodati? Pitanje je jednostavno, ali odgovor rijetko jest. Odluka između iznajmljivanja i prodaje nije samo stvar trenutne cijene kvadrata ili visine najamnine. To je pitanje osobnih ciljeva, vremena kojim raspolažete, tolerancije na rizik i vaše spremnosti da se dugoročno bavite upravljanjem imovinom.
U konačnici, prava odluka ovisi o vašoj konkretnoj situaciji. Postoji niz faktora koji se moraju uzeti u obzir: gdje se nekretnina nalazi, kolika joj je tržišna vrijednost, koliki bi bio očekivani mjesečni najam, trebate li novac odmah ili možete čekati, imate li vremena i volje baviti se najmoprimcima, te kakvi su vaši dugoročni financijski planovi.
U agenciji Mediar nekretnine razumijemo da ista nekretnina za dvije različite osobe može značiti sasvim različite stvari. Zato s klijentima ne radimo po šabloni. Naša misija nije samo prodati ili iznajmiti vašu nekretninu – nego vas voditi do odluke koja je u vašem interesu. Transparentno, stručno i u vašem tempu.



Dragi čitatelji,
lipanj nas je već dobro prigrlio – grad se napunio žamorom, zrak je postao težak od prvih vedrih vrućina, ali još uvijek je prijatno za boravak u Zagrebu. Dok proljeće polako prerasta u ljetni ritam, svjedočimo nastavku aktivnosti na tržištu nekretnina – ponuda najma je raznovrsnija nego ikada.
Ovaj mjesec donosimo vam priče iz srca našeg posla – pregovori, ti tihi igrači u pozadini, često su ključ uspjeha. U našem blogu ulazimo dublje u njihovu važnost: zašto su važni i kako vam agencija može pomoći da izvučete maksimum iz svake prilike.
Za sve koji planiraju kupnju prve garsonijere ili obiteljskog stana, pripremili smo pregled pravilnika o potporama za prvu nekretninu, s naglaskom na ono što vam stoji na raspolaganju u Zagrebu – mjere su stupile na snagu neposredno po objavi u Narodnim novinama početkom lipnja.
U nastavku serijal o zagrebačkoj arhitekturi nastavlja putovanje kroz rokoko i klasicizam – stilove koji su svojim dekorom i jasnoćom dali posebni pečat prostoru našeg grada. Rokoko, sa svojim igračkasto lijepim oblicima, a klasicizam, sa smirenim skladom i jasnoćom, donose kontrast koji oživljava ne samo fasade već i duh mjesta.
Za kraj, ne smijemo zanemariti ponudu za lipanj. Izdvajamo ljepote otoka Paga – novogradnju u Povljani; kuću s velikim potencijalom u Pušći; atraktivni stan u Mlinovima – a cijeli Zagreb prepun je mogućnosti najma za svakoga tko želi živjeti ili raditi u gradu.
Pozivamo vas da istražite cijelu ponudu na našoj web stranici, a svi novi detalji i najave čekaju vas i na našim društvenim mrežama.
Uživajte u lipanjskim danima – a mi ćemo nastaviti biti uz vas na svakom koraku na tržištu nekretnina.
Vaš Mediar nekretnine tim